Pravilnik o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti zaposlenih

PRAVILNIK O DISCIPLINSKOJ I MATERIJALNOJ ODGOVORNOSTI ZAPOSLENIH

 

Aranđelovac, februar 2014. godine



 I OPŠTE ODREDBE

 

Član 1.

 

Ovim Pravilnikom o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti zaposlenih ( u daljem tekstu: Pravilnik ) u Tehničkoj školi „Mileta Nikolić“  ( u daljem tekstu : Škola) iz Aranđelovca,uređuju se obaveze zaposlenih u radu i njihova odgovornost za povredu radnih obaveza i dužnosti i pričinjenu štetu; pokretanje i vođenje disciplinskog postupka; izricanje mera za učinjene povrede radnih obaveza; rokovi zastarelosti pokretanja i vođenja postupka; rokovi zastarelosti i izvršenja disciplinskih mera i druga pitanja vezana za disciplinsku i materijalnu odgovornost zaposlenih.

 

Član 2.

 

Stupanjem na rad u Školu, zaposleni preuzima obaveze i dužnosti u radu i u vezi sa radom.

Član 3.

 

Zaposleni su lično odgovorni za savesno izvršavanje radnih dužnosti i obaveza u radnom odnosu. 

Zaposleni koji svojom krivicom ne ispunjava svoje dužnosti i radne obaveze ili se nepridržava odluka donesenih u Školi, čini povredu radne dužnosti i obaveze.

Član 4.

 

Zaposleni odgovara samo za povredu radne dužnosti i obaveze koja je u vreme izvršenja bila utvrđena Zakonom i ovim Pravilnikom.

Krivična odgovornost, odgovornost za privredni prestup i odgovornost za prekršaj, ne isključuju disciplinsku odgovornost zaposlenog, ako ta radnja predstavlja povredu dužnosti i obaveza.

 

 

RADNE OBAVEZE:

Član 5.

 

Zaposleni je naročito dužan :

1. da čuva imovinu Škole;

2. da ulaže lične i stručne sposobnosti pri radu i da racionalno koristi sredstva za rad;

3. da odgovorno i savesno obavlja svoj posao i izvršava radne dužnosti i obaveze koje proizilaze iz rada;

4. da rad obavlja u određeno radno vreme i da se za vreme rada ne udaljava sa svog posla;

5. da stalno usavršava svoje radne i stručne sposobnosti;

6. da se pridržava zaštitnih mera pri radu;

7. da izvršava odluke nadležnih organa;

8. da čuva poslovnu tajnu;

9. da se pridržava Zakona i opštih akata Škole.

 



 

Član 6.

 

Zaposleni koji na radu i u vezi sa radom, namerno ili iz krajnje nepažnje prouzrokuje štetu Školi, učeniku ili drugom zaposlenom, dužan je da je nadoknadi.

 

Član 7.

 

Zaposleni u Školi i postavljena lica disciplinski su odgovorni za povredu radnih obaveza i dužnosti.

 

 

II DISCIPLINSKA ODGOVORNOST

 

1. Vrste povreda radne dužnosti i disciplinske mere

 

Član 8.

 

Povrede radnih obaveza i dužnosti zaposlenih u Školi mogu biti lakše i teže.

Član 9.

 

Lakše povrede radnih obaveza i dužnosti jesu:

1. neblagovremeni dolazak na posao i odlazak s posla pre isteka radnog vremena ili neopravdano odsustvovanje s posla za vreme kada je obavezno prisustvo;

2. neopravdani izostanak s posla jedan radni dan;

3. zakašnjavanje na pojedine časove;

4. nesavesno čuvanje službenih spisa ili podataka;

5. neobaveštavanje o propustima u vezi za bezbednošću i zdravljem na radu;

6. izazivanje i prikrivanje materijalne štete manjeg obima;

7. nedostavljanje potvrda lekara o privremenoj sprečenosti za rad, najkasnije u roku od tri dana od dana nastanka sprečenosti;

8. nedolično ponašanje prema ostalim zaposlenima, učenicima i saradnicima ( svađa, uvreda i sl.);

9. neprisustvovanje sednicama stručnih organa;

10. nevršenje dežurstva na odmorima po utvrđenom rasporedu;

11. samovoljno menjanje rasporeda časova bez znanja direktora;

12. onemogućavanje ili sprečavanje drugog radnika u izvršavanju svojih radnih obaveza;

 

14. neopravdano neodazivanje ili izostajanje sa javne rasprave zaposlenog koji je pozvan kao svedok u postupku za utvrđivanje disciplinske odgovornosti drugog zaposlenog.

Za povrede iz člana 9 ovog pravilnika sledi najpre opomena direktora škole (usmena, pa pismena). Ako zaposleni i dalje krši ovaj član pravilnika, može se izreći novčana kazna odbitkom u visini od   10 % do  15%   isplaćene za mesec u kome je odluka doneta.

Član 10.

 

Teže povrede radnih obaveza i dužnosti jesu:

1. izvršenje krivičnog dela na radu ili u vezi sa radom;

2. odbijanje zaposlenog da izvrši lekarski pregled radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti koja je uslov za rad na određenom radnom mestu; 

3. ugrožavanje ili povređivanje fizičkog ili psihičkog integriteta učenika ( fizičko kažnjavanje, moralno, seksualnoili na drugi način učinjeno zlostavljanje);

4. vređanje učenika i zaposlenih koje se ponavlja ili utiče na proces obrazovanja;

5. izražavanje nacionalne ili verske netrpeljivosti;

6. podstrekavanje na upotrebu alkoholnih pića kod učenika ilinjeno omogućavanje, davanje ili neprijavljivanje nabavke i upotrebe;

7. podstrekavanje na upotrebu narkotičkog sredstva kod učenika ili njeno omogućavanje,davanje ili neprijavljivanje nabavke i upotrebe;

8. nošenje oružja u Školi ili u krugu Škole;

9. političko organizovanje i delovanje u prostorijama Škole;

10. nepotpuno, neblagovremeno i nesavesno vođenje evidencije;

11. neovlašćena promena podataka u evidenciji, odnosno školskoj ispravi, brisanjem, dodavanjem, precrtavanjem ili izostavljanjem podataka;

12. uništenje, oštećenje, skrivanje ili iznošenje evidencije, odnosno školske isprave;

13. odbijanje davanja na uvid rezultata pismene provere znanja učenicima, roditeljima, odnosno starateljima;

14. odbijanje prijema i davanja na uvid evidencije licu koje vrši nadzor nad radom ustanove, roditeljima, odnosno starateljima;

15. pripremanje učenika Škole radi ocenjivanja, odnosno polaganja ispita od strane zaposlenog u toj Školi;

16. nezakonito raspolaganje materijalnim sredstvima;

17. radnje koje ometaju građane, pravna lica ili druge stranke u ostvarivanju njihovih prava i interesa u postupku kod organa Škole;

18. neopravdano izostajanje sa posla najmanje dva uzastopna radna dana;

19. neizvršavanje ili nesavesno, neblagovremeno i nemarno vršenje radnih i drugih obaveza;

20. nedostojno, uvredljivo ili na drugi način neprimereno ponašanje prema učenicima, roditeljima i drugim strankama;

21. zloupotreba službenog položaja ili prekoračenje ovlašćenja;

22. odbijanje propisanog zdravstvenog pregleda;

23. odbijanje poslova radnog mesta na koje je zaposleni raspoređen ili odbijanje naloga direktora, odnosno neposrednog rukovodioca bez opravdanog razloga;

24. zloupotreba prava odsustvovanja u slučaju bolesti;

25. odbijanje stručnog usavršavanja na koje se zaposleni upućuje; 

26. dolazak na rad u pijanom stanju ili uživanje alkohola ili drugih opojnih sredstava koja smanjuju radnu sposobnost u toku radnog vremena;

27. ponavljanje lakših povreda radnih obaveza;

28. neizvršavanje radne i druge obaveze u smislu propisa o štrajku.

Za povrede iz ovog člana izriče se mera prestanka radnog odnosa ako je povreda učinjena umišljajem ili iz svesnog nehata i ako nisu utvrđene olakšavajuće okolnosti za zaposlenog. U ostalim slučajevima može se izreći novčana kazna u visini od 20% do 30% od plate isplaćene za mesec u kome je odluka doneta, u trajanju od tri do šest meseci.

 



 

Član 11.

Direktor Škole pokreće, vodi, donosi odluku i izriče meru u disciplinskom postupku protiv zaposlenog, u skladu sa Zakonom i ovim Pravilnikom.

Ovlašćenje za vođenje disciplinskog postupka i izricanje disciplinske mere može se preneti na drugog zaposlenog u Školi ( npr. na sekretara ).

Ovlašćenje iz stava 2. ovog člana mora biti u pismenoj formi i daje ga direktor Škole.

Član 12.

 

Svaki zaposleni u Školi ima pravo na inicijativu za pokretanje disciplinskog postupka, koja mora biti obrazložena.

Roditelj ili staratelj učenika, koji smatra da je radnjom zaposlenog u Školi došlo do povrede radnih obaveza, ima pravo da pokrene inicijativu za pokretanje disciplinskog postupka.

Član 13.

 

Zahtev – inicijativa iz člana 11. Ovog Pravilnika podnosi se u pismenoj formi i sadrži naročito:

– ime i prezime zaposlenog koji je izvršio povredu;

– radno mesto na kome je raspoređen;

– opis i vreme izvršenja povrede radne obaveze;

– dokaze koji ukazuju na izvršenje povrede radne obaveze.

Zahtev iz stava 1. ovog člana dostavlja se direktoru, zaposlenom i sindikatu.

U postupku za utvrđivanje odgovornosti zaposlenog, disciplinski organ dužan je da omogući učešće predstavnika sindikata.

 

Član 14.

 

Disciplinski postupak je hitan.

Organ nadležan za vođenje disciplinskog postupka dužan je da poziv za raspravu dostavi podnosiocu zahteva za pokretanje disciplinskog postupka, zaposlenom protiv koga se pokreće postupak, svedocima ( ako ih ima ) i sindikatu.

 

Član 15.

 

Zaposleni ima pravo da u disciplinskom postupku uzme branioca.

Rasprava pred organom nadležnim za vođenje disciplinskog postupka je usmena i javna.

Javnost se može isključiti ako to zahteva potreba čuvanja državne i druge propisane tajne.

Javnost vođenja disciplinskog postupka može se isključiti i na zahtev roditelja učenika u slučaju potrebe zaštite interesa učenika.

Mišljenje o opravdanosti isključenja javnosti u slučaju iz prethodnog stava daje pedagoško – psihološka služba Škole.

 

Član 16.

 

Zaposleni protiv koga je pokrenut disciplinski postupak mora biti saslušan preddisciplinskim organom i mora mu se omogućiti odbrana.

Izuzetno, ako je zaposleni uredno pozvan radi davanja izjave u pokrenutom postupku, a bez opravdanih razloga se ne odazove na poziv, postupak će se nastaviti i bez njegovog saslušanja.

U disciplinskom postupku shodno se primenjuju pravila upravnog postupka o usmenojraspravi, dokazivanju, zapisniku i dostavljanju.

Na zahtev, odnosno uz pristanak zaposlenog, u disciplinskom postupku može ga zastupati sindikat.

Član 17.

 

Disciplinski organ može neposredno, ili uz učešće stručnog lica, da sprovede uviđaj radi utvrđivanja okolnosti i činjenica koje su relevantne a u vezi sa predmetnom povredom radne obaveze.

 

Član 18.

 

O saslušanju zaposlenog, saslušanju svedoka, o sprovođenju drugih dokaza u disciplinskom postupku, kao i raspravi pred nadležnim organom, vodi se zapisnik.

 

Član 19.

 

Pri izricanju mere zbog povrede radne obaveze, uzimaju se u obzir naročito: težina povrede i njene posledice, stepen odgovornosti  zaposlenog, raniji rad i ponašanje na radu, kao i druge okolnosti koje bi mogle da utiču na vrstu i visinu mere.

Ako je povredom radne obaveze nastala šteta, disciplinski organ donosi odluku o naknadi štete

Član 20.

Direktor Škole po sprovedenom disciplinskom postupku donosi rešenje kojim:

– zaposlenog oglašava krivim i izriče meru ako je učinio povredu radne obaveze i ako je kriv za njeno izvršenje;

– zaposlenog oslobađa odgovornosti ili obustavlja postupak ako nije učinio povredu radne obaveze ili nije kriv za njeno izvršenje, odnosno postoje razlozi koji isključuju postojanje povrede radne obaveze ( prinuda, nužna odbrana, krajnja nužda, odsustvo protivpravnosti);

– obustavlja se postupak u slučaju zastarelosti pokretanja ili vođenja disciplinskog postupka, kao i kada se povuče zahtev za pokretanje disciplinskog postupka.

Rešenje iz prethodnog stava, koje mora biti obrazloženo i snabdeveno poukom o pravnom leku, direktor Škole je dužan da najdocnije u roku od osam dana od dana donošenja rešenja, dostavi ga zaposlenom i podnosiocu zahteva.

 

Član 21.

 

Protiv rešenja o disciplinskoj meri zaposleni ima pravo da podnese prigovor Školskom odboru u roku od 8 dana od dana njegovog prijema.

Po prigovoru iz prethodnog stava Školski odbor je dužan da odluči u roku od 15 dana od dana podnošenja prigovora.

Prigovor zaposlenog ima suspenzivno dejstvo. Ukoliko zaposleni nije udaljen sa rada ostaje na radnom mestu do konačnosti odluke.

Zaposleni koji nije zadovoljan odlukom Školskog odbora po podnetom prigovoru, isti može pobijati tužbom kod nadležnog opštinskog suda, a koju podnosi u roku od 15 dana od dana prijema odluke po prigovoru.

3. Zastarelost pokretanja i vođenja disciplinskog postupka

Član 22.

 

Pokretanje i vođenje disciplinskog postupka zastareva u roku od šest meseci od dana izvršenja povrede radne obaveze. 

Rok iz stava 1. ovog člana ne teče za vreme odsustvovanja sa rada zbog bolovanja ili godišnjeg odmora.

Ako povreda radne obaveze sadrži obeležja krivičnog dela, pokretanje disciplinskog postupka zastareva protekom roka zastarelosti za to krivično delo.

Izrečena disciplinska mera ne može se izvršiti ako je proteklo 30 dana od dana pravosnažnosti odluke kojom je ona izrečena.

4. Udaljenje sa rada

Član 23.

 

Nastavnika, stručnog saradnika i vaspitača koji : svojim obrazovno – vaspitnim radom ne ostvaruje cilj i zadatke obrazovanja i vaspitanja; ne ostvaruje nastavni plan i program; svojim ponašanjem ugrožava ili omalovažava grupe i pojedince po osnovu rasne, nacionalne, jezičke, verske i polne pripadnosti, odnosno političkog opredeljenja, ili podstiče na takvo ponašanje; fizički kažnjava ili vređa ličnost učenika, direktor Škole udaljava iz nastave do donošenja odluke u disciplinskom postupku.

Ako direktor Škole ne udalji nastavnika ili stručnog saradnika, Školski odbor je dužan da donese odluku o udaljenju iz stava 1. ovog člana.

Ostali zaposleni mogu da budu privremeno udaljeni sa rada:

1. ako je protiv njih pokrenut krivični postupak zbog krivičnog dela učinjenog na radu ili u vezi sa radom, ili asko je učinio povredu radne obaveze koja ugrožava imovinu većevrednosti utvrđene opštim aktom ili ugovorom o radu;

2. ako je priroda povrede radne obaveze, odnosno kršenja radne discipline ili ponašanje zaposlenog takvo da ne može da nastavi rad kod poslodavca pre isteka roka utvrđenog Zakonom.

Član 24.

 

Za vreme privremenog udaljenja zaposlenog sa rada u smislu člana 23. i 24. ovog Pravilnika, zaposleni ima pravo na naknadu zarade u visini jedne četvrtine, a ako izdržava porodicu jedne trećine mesečne neto zarade koju je ostvario za mesec pre privremenog udaljenja. 

Naknada zarade za vreme privremenog udaljenja sa rada zaposlenog kome je određen pritvor, isplaćuje se na teret organa koji je odredio pritvor.

5. Disciplinska odgovornost direktora

 

Član 25.

 

O disciplinskoj odgovornosti direktora odlučuje Školski odbor po postupku za razrešenje direktora dužnosti pre isteka mandata u skladu sa Zakonom.

 

III MATERIJALNA ODGOVORNOST

 

Član 26.

 

Zaposleni je odgovoran za štetu koju je na radu ili u vezi sa radom namerno ili krajnjom nepažnjom prouzrokovao Školi.

Ako štetu prouzrokuje više zaposlenih, svaki zaposleni je odgovoran za deo štete koji je prouzrokovao.

Ako se za svakog zaposlenog iz stava 2. ovog člana ne može utvrditi deo štete koju je prouzrokovao, smatra se da su svi zaposleni podjednako odgovorni i štetu nadoknađuju u jednakim delovima.

Ako je više zaposlenih prouzrokovalo štetu krivičnim delom sa umišljajem, za štetu odgovaraju solidarno.

Član 27.

 

Postojanje štete, okolnosti pod kojima je ona nastala, njenu visinu, ko je štetu prouzrokovao i kako se nadoknađuje, utvrđuje posebna komisija od tri člana – Komisija za naknadu štete, koju obrazuje direktor Škole.

Ako zaposleni u roku od tri meseca ne naknadi štetu utvrđenu odlukom Komisije iz prethodnog stava, Škola pokreće postupak pred nadležnim sudom.

 

Član 28.

 

Ako je zaposleni u takvom materijalnom položaju da bi isplata naknade štete dovela njega i njegovu porodicu ispod egzistencijalnog minimuma, može se delimično osloboditi plaćanja naknade.

Rešenje o smanjenju naknade štete donosi direktor Škole.

 

Član 29.

 

Visina štete utvrđuje se na osnovu cenovnika ili knjigovodstvene vrednosti stvari, a ako ovih nema, procenom vrednosti oštećene stvari.

Procena vrednosti oštećene stvari vrši se putem veštačenja.

 

Član 30.

 

Ako se naknada štete ne može utvrditi u tačnom iznosu ili bi utvrđivanje njenog iznosa prouzrokovalo nesrazmerne troškove, onda se visina utvrđuje u paušalnom iznosu.

Paušalna naknada štete utvrđuje se u sledećim slučajevima:

1. neopravdanog napuštanja određenog procesa rada u toku radnog vremena;

2. neopravdanog izostajanja sa rada;

3. prestanak rada pre isteka otkaznog roka.

Odluku o paušalnoj naknadi donosi Komisija za naknadu štete.

Postupak za paušalnu naknadu štete pokreće se na zahtev direktora, odnosno drugog ovlašćenog zaposlenog.

Član 31.

 

U slučaju kad se naknada štete koju prouzrokuje zaposleni utvrđuje u paušalnom iznosu, polazi se od uticaja štete na proces rada, izvršavanja radnih obaveza zaposlenih i obaveza Škole, kao i od materijalnog stanja zaposlenog.

 

Član 32.

 

Ako je Škola nadoknadila štetu koju je zaposleni na radu ili u vezi sa radom prouzrokovao trećem licu, zaposleni je dužan da iznos isplaćene štete naknadi Školi, ako je štetu prouzrokovao namerno ili iz krajnje nepažnje.



 

Član 33.

 

Protiv odluke Komisije za naknadu štete zaposleni, odnosno podnosilac zahteva ima pravo prigovora direktoru Škole u roku od 8 dana od dana dostavljanja odluke.

Direktor Škole je dužan da u roku od 15 dana donese odluku po uloženom prigovoru.

Ako zaposleni nije zadovoljan konačnom odlukom ima pravo da pokrene postupak pred nadležnim sudom.

 

ODGOVORNOST ŠKOLE

Član 34.

Ako zaposleni pretrpi štetu na radu ili u vezi sa radom, ima pravo da od Škole zahteva naknadu štete po opštim načelima o odgovornosti za štetu.

Ako Škola zaposlenom ne naknadi štetu u roku od 30 dana, zaposleni ima pravo da naknadu štete zahteva pred nadležnim sudom.

Škola odgovara zaposlenom za štetu zbog povrede na radu, koja je prouzrokovana krivicom Škole ili krivicom lica za koje ona odgovara. 

Škola odgovara zaposlenom za štetu zbog povrede na radu i u slučaju kada nema njene krivice ni krivice lica za koje ona odgovara, ako je povreda prouzrokovana opasnom stvari ili delatnosti sa povećanom opasnošću.

Rok zastarelosti potraživanja

Član 35.

 

Rok zastarelosti potraživanja naknade štete iznosi 3 godine i počinje da teče od dana saznanja za štetu i učinioca.

Potraživanja naknade štete koju Škola isplaćuje trećim licima zastareva prema zaposlenom koji je tu štetu prouzrokovao u roku od 6 meseci od dana isplaćene naknade.

Kada je šteta prouzrokovana krivičnim delom, a za krivično gonjenje je predviđen duži rok zastarelosti, zahtev za naknadu štete prema odgovornom licu zastareva kada istekne vreme zastarelosti krivičnog gonjenja.

 

IV ZAVRŠNE ODREDBE

Član 36.

 

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na oglasnoj tabli Škole.

Član 37.

 

Za sve što nije predviđeno ovim Pravilnikom primenjivaće se odredbe Zakona o radu, Zakona o radnim odnosima u državnim organima, Posebnog kolektivnog ugovora, a po proceduralnim pitanjima Zakona o opštem upravnom postupku.

 

 

Comments are closed.